|
|
Široki do groba
ČESTITKA ZA 10. TRAVANJ
čESTITAM 10. TRAVANJ SVIMA ONIMA KOJIMA TAJ DATUM NEŠTO ZNAČI
|
REKLAMA
SRETAN USKRS
REKLAMA
Reklama
Sportaši Širokog 2007. godine
Stanko Barać (košarka) najuspješniji je sportaš, Martina Ivanković (atletika) najuspješnija sportašica, a HKK Široki Prima pivo najuspješnija momčad Širokog Brijega u 2007. – odlučio je ocjenjivački sud Izbora sportaša 2007. sastavljen od širokobrijeških sportskih novinara i predstavnika Sportskog saveza. Na sinoćnjoj svečanosti u organizaciji Sportskog saveza proglašeni su i najuspješniji i među trenerima – Joke Vranković (košarka), zatim u juniorskoj konkurenciji - Mario Pinjuh (nogomet) te nade godine – Antonija Martinović (atletika) i Domagoj Bošnjak (šah), uz posebno priznanje u ovoj kategoriji Anamariji Lasić (judo).
Priznanja za izuzetan doprinos razvoju sporta u općini Široki Brijeg odlukom UO-a Sportskog saveza dobili su Berislav Kutle i Ljubo Soldo, a za životno djelo Drago Zovko i Marko Marić.
|
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HIS BiH
Upravno vijeće Hrvatskog intelektualnog zbora u Bosni i Hercegovini razmotralo je položaj Hrvata u BiH, te zaključilo:
• I pored ustavne proklamiranosti, položaj hrvatskog naroda u BiH je veoma težak, a uzrok tomu je, pored ostalog, i neodgovarajuće, nefunkcionalno i neodrživo dvoentitetsko ustavno-pravno uređenje BiH, koje se posebno odražava na loš i nezavidan položaj hrvatskog naroda.
• Vijeće je zaključilo da se predstavnicima hrvatskog naroda u tijelima vlasti na svim razinama u BiH uputi poziv i ukaže na težak položaj Hrvata, te da se moraju posebno angažirati u budućim ustavnim promjenama, kako bi hrvatski narod u BiH bio stvarno i potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda.
• Vijeće smatra da buduće ustavno-pravno uređenje BiH mora biti utemeljeno na načelima konsocijacijske demokracije po uzoru na švicarski model, što zahtijeva, više nego do sada, angažiranje stručnog potencijala hrvatskog naroda.
UPRAVNO VIJEĆE HIZ U BIH
|
ŠIROKI BRIJEG
Kratka povijest Š.Brijega
Široki Brijeg je gradić s oko 10.000 stanovnika. Nalazi se na rijeci Lištici, 20 km zapadno od Mostara. Nekoć je bivao općinsko i kotarsko, a danas je općinsko i županijsko središte. Općina broji oko 30.000 žitelja i gotovo je etnički čista. U njoj žive Hrvati katolici i šezdesetak pravoslavnih Srba.
Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i putova. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerojatno Mokriskika, što ga sredinom X stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet.
Bazilika u Mokrom rušena je i podizana te je i u srednjem vijeku služila svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII do XV stoljeća bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom ili hrvatskom ćirilicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lišitce, sačuvani su ostaci manjeg srednjevjekovnog grada-utvrde.
Padom pod Turke sredinom druge polovine XV stoljeća pučanstvo se razbježalo i prorijedilo. Prvi turski popisi u Hercegovini (god. 1468./69., potom 1475.-75. i 1519.) pokazuju da se pučanstvo zadržalo samo u brdskim selima.Od pada pod Turke pa do sredine XIX stoljeća Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja u drugim europskim zemljama. Kao jedini vođe s preostalim narodom bili su franjevci. Kršćani su obespravljeni. Crkve i samostane, koji su preostali nakon rušenja u osvajačkim pohodina, Turci i poturice porušili su god. 1563. Otada pa do sredine XIX stoljeća - točnije: pune 283 godine!- zapadno od Neretve nije bilo niti jedne crkve ni samostana.
Novija povjest širokobriješkog kraja i katoličke Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo svekoliki duhovni, civilizacijski i kulturni preporod.Gradić je počeo nastajati početkom XX stoljeća oko vodenice Ćemer (turski: ćemer= svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s Mostarom god. 1900. neki bivši fratarski dijaci (dijak=đak, učenik; ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podizali su dućane i gostionoce, i nastajao gradić koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. travnja 1952. službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg.
I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u XIX i XX stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni puhački i tamburaški orkestri, više samostalnih knjižnica, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je, k tome, osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905., a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878.-1918.) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini. Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX stoljeća zacrtane programe.
Titovi partizani su 7. veljače 1945. osvojili Široki Brijeg i u njem su, jer su ga htjeli uništiti kao duhovno i kulturno žarište hercegovačkih Hrvata, počinili strašne zločine. Tih dana ubili su 30 (trideset) franjevaca i više desetina nenaoružanih žitelja, a sljedećih mjeseci, i godina, na stotine nedužnih ljudi, tako da je ubijen svako deseti Širokobriježanin. (Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon "oslobođenja" oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786.) Isti "osloboditelji" uništili su kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštetili. Dapače, dvije godine nakon rata spalili su matične knjige i franjevce protjerali. Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane plodnom mučeničkom šutnjom. Postupno se oporavljao, da bi unutarnju snagu očitavao velikim marijanskim hodočašćima 1971., potom i najbrojnijim svakogodišnjim hodočašćem katoličke mladeži na svijetu. Osamdesetih godina, s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela, samostan je zadavao muke komunističkom poretku i nalazio putove uspona.
Sedamdesetih godina samostan je počeo sustavno djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u tisku, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku družinu koja je uspješno djelovala, potom je (1979.) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum ( prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990.) otvorena je 25. srpnja 1990. Franjevačka galerija.
Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (XVII-XIX st.), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura suvremena likovnog izraza. Uspješno je djelovala i u vrijeme domovinskog rata i bila je pokretačem i nositeljem priprema u osnivanju Likovne akademije Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od veljače 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme domovinskog rata Sveučilište u Mostaru, silom prolika, s većim brojem svojih fekulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala takozvana kućna teologija ( Studium domesticum Sacrae Theologiae) god. 1892./93., a možda i sve do osnutka teologije u Mostaru 1895.
Samostan i svetište običnim je ljudima najprije simbol katoličanstva i hrvatstva, potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup bude 15. kolovoza, jer je crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U domovinskom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata. Nažalost, i ovaj je rat uzeo žrtve. Poginulo je 98 Širokobriježana braneći svoj dom i sebe, ali i braneći Republiku Hrvatsku. Širokobriježanima se preostaje nadati miru i boljim vremenima u kojima se krst časni i sloboda zlatna neće morati plaćati ponovnim dankom u krvi.
|
GLAZBA NA BLOGU
Vaš blog neće biti moderniji, popularniji, čitaniji, kvalitetniji, komentiraniji, ni bolji jer s vašeg bloga trešti vaša omiljena pjesma. Većina ljudi već sluša glazbu sa svog računala - kad dođu na vaš blog istovremeno će slušati dvije pjesme i vjerujte mi, to zvuči grozno i nikoga ne veseli.
Kodove za glazbu možete pronaći ovdje: Divine Music
Ako ste malo zahtjevniji, pokušajte napraviti svoj mali flash music player: RADIO.BLOG.CLUB
|
|
|
/LOGOS-logo_AF_110x110/$file/logo_AF_110x110.gif){kind=logo}